Koronarna srčana bolest (KBS)

Koronarna srčana bolest je bolest u kojoj dolazi do oštećenja srčanog mišića zbog nerazmjera između opskrbe i potrebe srčanog mišića za kisikom. Postoji više oblika i manifestacija koronarne bolesti srca. To su stabilna i nestabilna angina pektoris, Prinzmetalova angina pektoris, tiha ishemija miokarda, ishemijska disfunkcija lijevog ventrikula, a kod uznapredovale koronarne srčane bolesti može doći i do infarkta miokarda. Komplikacije infarkta miokarda uključuju iznenadnu srčanu smrt i disfunkciju lijevog ventrikula koja može uzrokovati kronično zatajivanje srca. U čak dvije trećine bolesnika hospitaliziranih zbog infarkta miokarda dolazi do kroničnog zatajivanja srca.

Razvoj bolesti i rizični faktori

U koronarnoj srčanoj bolesti dolazi do smanjenja unutarnjeg promjera i smanjena protoka krvi kroz srčane arterije, što uzrokuje ishemiju miokarda. Istraživanja su pokazala da učestalost koronarne srčane bolesti raste s godinama, tako da zahvaća 10% muškaraca i 12,5% žena starijih od 70 godina. Koronarna srčana bolest glavni je kardiovaskularni uzrok smrti u Velikoj Britaniji. U Americi gotovo 1,5 milijuna ljudi godišnje ima infarkt miokarda. Jedna četvrtina svih smrti rezultat je infarkta miokarda, što ga čini vodećim uzrokom smrti. Stopa smrtnosti zbog koronarne srčane bolesti pada u mnogim razvijenim zemljama uglavnom kao rezultat edukacijskih programa za podizanje svijesti o njezinim uzrocima, agresivnije terapija hipertenzije (liječenje visokog krvnog tlaka) i poboljšanja terapije infarkta. Ipak, u nekim istočnoeuropskim zemljama i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza posljednjih je desetljeća zabilježen porast stope smrtnosti od koronarne srčane bolesti. Rizični faktori za razvoj koronarne srčane bolesti su hipertenzija (visoki krvni tlak), dijabetes, prekomjerna tjelesna masa, pušenje, povišen kolesterol i trigliceridi, nizak HDL-kolesterol te starija dob.

Kako liječiti koronarnu srčanu bolest?

Lijekovi koji se koriste u liječenju koronarne srčane bolesti su nitrati, beta-blokatori, inhibitori kalcijevih kanala (antagonisti kalcija) te acetilsalicilna kiselina. U akutnom napadu bolesnik treba prekinuti svaki napor i uzeti nitroglicerin pod jezik (sublingvalno). Kod dugotrajnog liječenja koriste se nitrati od kojih su najbolji oni dugog djelovanja s kontroliranim otpuštanjem djelatne tvari jer ne dovode do razvoja tolerancije. Isto tako, ti lijekovi se mogu dati jednom dnevno, tako da ga bolesnici lakše uzimaju. Uz nitrate treba dati i acetilsalicilnu kiselinu. Uz navedene lijekove se može dodati beta-blokator ili antagonist kalcija. U bolesnika sa stabilnom anginom pektoris u kojih se bol javlja uvijek kod identičnog napora preporučuje se primijeniti beta-blokator. Nakon infarkta miokarda trebalo bi svakako primijeniti beta-blokator jer prevenira nastanak ponovnog infarkta. Beta-blokatori su lijekovi koji su i antiaritmici i štite navedene bolesnike od iznenadne smrti.