Rahitis je bolest kostiju koje rastu i javlja se u fazama njihova najintenzivnijeg rasta, a to su dojenačka dob, predškolska dob i pubertet.
Rahitis se najčešće javlja zbog nedostatka vitamina D koji je jedan od glavnih čimbenika u održavanju koncentracije kalcija u plazmi. Rahitis može nastati zbog nedovoljnog izlaganja djeteta sunčevu svjetlu jer tada ne dolazi do dovoljnog stvaranja vitamina D. Bolest se može razviti i zbog premalog unosa kalcija u organizam. Taj tip rahitisa je hipovitaminski ili vitamin D zavisni rahitis. Drugi tip rahitisa je vitamin D rezistentni rahitis koji nastaje zbog urođenih ili stečenih poremećaja u metabolizmu vitamina D, kalcija ili fosfora.
Kako prepoznati rahitis?
Rani simptomi rahitisa poput umora, bljedoće, razdražljivosti i plačljivosti vrlo se rijetko zamijete i uglavnom se ne povezuju sa rahitisom. Promjene koje se javljaju na kostima uglavnom se pojavljuju kasnije.
U našem području rahitis se najranije javlja oko 3 mjeseca života. Prvi nalaz koji se može primijetiti kod dojenčeta su mekše kosti lubanje nego je to normalno. Kod pritiska na stražnji dio lubanje mekša kost se udubi, ali se utisnuto mjesto odmah vraća u prvobitni položaj.
Kasniji vodeći simptom za dijagnoze rahitisa je rahitična krunica. To su kuglasta koštana zadebljanja koja se mogu napipati na rebrima djeteta na mjestu gdje hrskavični dio rebra prelazi u kost.
Klasični simptomi rahitisa kod djece koji se javljaju kasnije su iskrivljene noge, izbočena koljena, iskrivljena kralježnica te deformacije zdjelice i grudnog koša. Vidljive su i promjene na kostima glave. Kako šavovi među kostima lubanje srastu nešto kasnije, a zbog ispupčenosti čeonih i tjemenih kostiju, razvija se kaput kvadratum ? četvrtasta glava. Kosti su općenito više sklone lomovima, a mišići su mlohavi što se najbolje uočava na trbuhu koji je napuhnut i može se lako utisnuti.
Mliječni zubi kod rahitičnog djeteta niču kasnije, a oni trajni ne stvaraju dovoljno zubne cakline i dentina pa su skloniji nastanku karijesa.
Ako se rahitis razvije u dojenačkoj dobi psihomotorni razvoj djeteta je usporen i dijete kasni s učenjem stajanja, sjedenja i hodanja.