Akutne respiratorne infekcije

Akutne respiratorne infekcije (ARI), odnosno akutne upalne bolesti dišnoga sustava najčešće su infekcije suvremenog čovjeka jer čine dvije trećine svih infekcija. Time su ARI i najučestalije bolesti čovjeka uopće. Odrasli čovjek u prosjeku oboli 3 do 5 puta godišnje, djeca češće, u prosjeku 4 do 7 puta, a ona s boravkom u kolektivu (dječji vrtići) još češće - i do 10 puta na godinu.

Zato su u našem kulturološkom okruženju u svakodnevnoj komunikaciji respiratorne infekcije i poprimile pejorativno značenje za bolest uopće. Kada nekome kažete da ste jučer bili bolesni, obično bez daljnjeg objašnjenja ili pitanja sugovornika, svi jednoznačno misle da ste imali neku respiratornu infekciju, odnosno prehladu.

Učestalost akutnih respiratornih infekcija

Ne postoje učinkoviti i sigurni specifični antivirusni lijekovi za liječenje virusnih respiratornih infekcija, a antibiotici djeluju samo na bakterije.
U zdravstvenoj službi u Hrvatskoj godišnje se registrira 2,5 milijuna bolesnika s ARI. Višestruko su češće infekcije gornjeg dijela dišnog sustava, koje su, u pravilu, mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu.

Učestalost ARI i sada je, kao i u prošlosti, jednako velika, unatoč svih civilizacijskih napredaka i uspjeha u kliničkoj medicini i javnome zdravstvu, odnosno mogućnosti u dijagnosticiranju, liječenju i sprječavanju infekcija. Više je razloga koji u tome sudjeluju. Čovjekov dišni sustav najotvoreniji je organski sustav uopće, koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom.
Ostali razlozi velike učestalosti ARI nalaze se u brojnosti i prirodi uzročnika. Postoji pravo mnoštvo različitih uzročnih mikroorganizama s brojnim antigenskim tipovima, koji se vrlo lako prenose (kapljičnim putem i dodirom). Više od 500 antigenski različitih tipova i podtipova mikroorganizama mogu biti uzročnicima ARI. Među njima su najbrojniji i najzastupljeniji respiratorni virusi koji su odgovorni za više od 85% svih ARI.

Zbog toga su i naše mogućnosti sprječavanja i liječenja tih infekcija vrlo skromne, jer ne postoje učinkoviti i sigurni specifični antivirusni lijekovi za liječenje virusnih respiratornih infekcija, a antibiotici djeluju samo na bakterije.